Carine na kineske električne automobile
Članice Europske unije suočavaju se s ključnim glasovanjem vezano za nametanje carina do 45% na uvoz električnih vozila proizvedenih u Kini. Ovo predstavlja jedan od najistaknutijih slučajeva trgovine u bloku, koji nosi rizik od odmazde iz Pekinga.
Europska komisija, koja nadgleda trgovinsku politiku EU-a, predložila je konačne carine za sljedećih pet godina kako bi se suprotstavila onome što smatra nepravednim kineskim subvencijama, nakon godišnje istrage o subvencijama.
Prema pravilima EU, Komisija može nametnuti carine sljedećih pet godina osim ako kvalificirana većina od 15 zemalja EU-a, koje predstavljaju 65% populacije EU-a, ne glasa protiv tog plana.
Prema informacijama Reutersa, Francuska, Grčka, Italija i Poljska namjeravaju glasati za carine, što bi moglo spriječiti postizanje blokirajuće većine protiv njih.
U slučaju da ne dođe do kvalificirane većine ni jedne strane, izvršna vlast EU može usvojiti carine. Međutim, takođe bi mogla podnijeti izmijenjeni prijedlog ako želi osigurati veće podršku.
Najvažnija ekonomija regije i veliki proizvođač automobila, Njemačka, glasat će protiv uvođenja carina, kako su prenijeli upućeni izvori. Njemački proizvođači automobila, za koje Kina predstavlja skoro trećinu prodaje, posebno su se protivili carinama, uzimajući u obzir da Volkswagen smatra da su 'pogrešan pristup'.
Ministar ekonomije Španije, koji je ranije podržavao carine, također je u pismu Europskoj komisiji poručio da umjesto nametanja carina, EU treba 'održavati otvorene pregovore... izvan obveznog glasovanja' kako bi se postigao dogovor o cijenama i preseljenju proizvodnje baterija u blok.
Španjolski premijer Pedro Sanchez već je izjavio prilikom posjeta Kini da EU treba preispitati svoju poziciju.
Neke članice EU-a nervozne su zbog potencijalne reakcije Pekinga, budući da je Kina ove godine pokrenula vlastite istrage o uvozu brendiranog pića, mliječnih i mesnih proizvoda iz EU-a, što se smatra odmazdom.
Ipak, stav EU-a prema Pekingu se tijekom posljednjih pet godina učvrstio, sada ga vidi kao potencijalnog partnera u nekim pitanjima, ali i kao konkurenta i sistemskog suparnika. Komisija ističe da je kineska višak proizvodne kapacitete od 3 milijuna električnih vozila godišnje, koja je potrebna za izvoz, dvostruko veća od tržišta EU-a.
S obzirom na to da postoje 100% carine u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, najlogičnija odredišta za ta električna vozila su Europa.
Izvršna vlast EU-a izjavila je da je spremna nastaviti pregovore o alternativama carinama s Kinom i mogla bi ponovo razmotriti prijedlog o minimalnoj uvoznoj cijeni koja uključuje kapu volumena, nakon što su prethodno odbili one koje su ponudile kineske tvrtke.
Jedna od mogućnosti o kojoj se pregovara uključuje minimalne uvozne cijene na temelju kriterija kao što su doseg, performanse baterije i dužina električnog vozila, uzimajući u obzir i da li se radi o dvosmjernom ili četverosmjernom pogonu.
Carine se kreću od 7.8% za Tesla do 35.3% za SAIC i druge tvrtke koje se smatraju da nisu surađivale s istragom EU-a. Ove carine dodatne su na standardnu EU carinu od 10% na automobile.