EU uvodi tarife na kineska električna vozila

Europska unija nastavlja s uvođenjem visokih tarifa na električna vozila proizvedena u Kini, unatoč protivljenju Njemačke, najveće ekonomije unije, koja je odbila tu mjeru. Ovaj potez pokazuje razdor u okviru najvećeg trgovinskog sukoba s Pekingom u posljednjem desetljeću.

Predložene carine, koje bi iznosile do 45 posto na kineska električna vozila, značile bi milijarde dolara dodatnih troškova za proizvođače automobila prilikom uvoza u EU, a mogle bi se početi primjenjivati već sljedećeg mjeseca i trajati pet godina.

Europska komisija, koja nadgleda trgovinsku politiku unije, tvrdi da će ove mjere suzbiti ono što vidi kao nepoštene subvencije Kine. Usprkos tome, Komisija će nastaviti pregovore s Pekingom, a mogući kompromis mogao bi uključivati i postavljanje minimalnih cijena prodaje.

U ključnom glasovanju održanom u petak, deset članica EU podržalo je tarifne mjere, pet ih je protiv, dok je 12 država bilo suzdržano. Za blokiranje prijedloga bila bi potrebna protuvećina od 15 članica EU koje predstavljaju 65 posto populacije unije. Izvori su naveli da je mjera vjerojatno prošla uz podršku Francuske, Italije i Poljske.

Njemačka, kao najveći europski proizvođač automobila, usprotivila se prijedlogu. Europska komisija izjavila je da je osigurala 'neophodnu podršku' za usvajanje tarifa, iako će nastaviti razgovore s Kinom kako bi pronašla alternativno rješenje.

Noah Barkin, viši savjetnik u Rhodium Grupi, rekao je da je to veliki uspjeh za Komisiju u svjetlu pritiska iz Njemačke i Kine, no šanse za postizanje dogovora su male. Postoji opasnost da Peking nađe potrebu za odgovorom putem vlastitih protumjera, što bi dodatno otežalo mogućnost dogovora.

Glasovanje je odraz podjela unutar EU u vezi s komercijalnim odnosima s Kinom. Neke zemlje žele čvrst stav protiv onoga što smatraju prekomjernim državnim subvencijama, dok su druge zabrinute da bi ovakve mjere mogle pobuditi trgovinski rat.

Dionice europskih proizvođača automobila Renault i Volkswagen porasle su u očekivanju da će carine omogućiti bolju konkurenciju protiv kineskih rivala, s obzirom na opadajuću globalnu potražnju. No, proizvođači se također boje da bi takve mjere mogle potaknuti kineske kompanije da ubrzaju izgradnju proizvodnih kapaciteta u regiji.

Kina je već pokrenula vlastite istrage u vezi s uvozom europskog konjaka, mliječnih proizvoda i svinjskog mesa kao odgovor na europske tarife. Time su zabrinuti proizvođači europske konjaka i svinjetine.

Ministarstvo trgovine Kine izrazilo je snažno protivljenje planiranim tarifama EU, nazivajući ih 'nepravednima' i 'nerazmjernima'. Također su poduzeli korake za izazivanje ovih mjera na Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Izvršni direktor BMW-a, Oliver Zipse, opisao je glasanje kao 'fatalni signal za europsku automobilska industriju'. Kineska kompanija Geely izrazila je 'duboko razočaranje' odlukom Komisije. Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da EU vodi prema 'ekonomskom hladnom ratu' s Kinom.

S druge strane, francuska automobilska asocijacija PFA rekla je da je dobro što su članice EU podržale uvođenje tarifa, naglašavajući da su za slobodnu, ali pravednu trgovinu.

Za potrošače, carine bi mogle značiti više cijene električnih vozila, što bi moglo undermirati cilj EU za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine. Grupa Transport & Environment upozorila je da EU ne bi trebala odgađati ciljeve smanjenja CO2 za 2025. zbog čega bi proizvodnja električnih vozila mogla stagnirati.

Stav EU prema Pekingu se za posljednjih pet godina radikalno promijenio. Unija sada Kinu vidi kao potencijalnog partnera u nekim područjima, ali i kao konkurenta i sustavskog suparnika. Komisija je istaknula da Kina ima slobodnu proizvodnu kapacitet od tri milijuna električnih vozila godišnje, što je dvostruko više od tržišta EU.

Dok se nastavljaju pregovori s Kinom, Komisija bi mogla preispitati i dogovor o cijenama koji uključuje minimalnu uvoznu cijenu i tipično kvotu na volumen. To je slučaj kompanije Volvo Cars, koja se nada da će izbjeći visoke carine prilikom uvoza svojih električnih vozila iz Kine sklopivši dogovor o cijenama.

EU carine sežu od 7.8 posto za Teslu do 35.3 posto za SAIC i druge kompanije koje se smatraju ne surađivale s istragom EU. Ove tarife dolaze uz standardnu carinu EU od 10 posto na automobile.

Laurent Ruessmann, partner u RB Legal, skeptičan je u pogledu učinkovitosti ovih mjera, ističući da je bilo izuzetno teško postizanje ovakvih mjera. 'Bolje je nego s solarnim panelima, ali hoće li biti dovoljno da spasi industriju? Bio bih iznenađen', rekao je.